Inkluzivni dodatak i dalje je jedna od najvažnijih novčanih naknada u sustavu socijalne skrbi jer mnogim osobama s invaliditetom može značiti od 138 do 720 eura mjesečno. Istodobno, oko ovog prava i dalje ima mnogo pitanja: tko ga može ostvariti, koliki su iznosi, zašto dio korisnika još čeka rješenje, kako ide isplata i što mogu napraviti nasljednici osoba koje su preminule prije donošenja konačne odluke.
Riječ je o novčanoj naknadi namijenjenoj osobi s invaliditetom radi prevladavanja prepreka koje je mogu sprječavati u punom i ravnopravnom sudjelovanju u društvu. Pravo se priznaje u postotku od osnovice koja iznosi 120 eura, a ovisno o utvrđenoj razini potpore iznos može biti bitno različit od korisnika do korisnika.
Najviši iznos pripada prvoj razini potpore i iznosi 720 eura mjesečno. Druga razina iznosi 480 eura, treća 432 eura, četvrta 162 eura, a peta 138 eura mjesečno. Iznos se, dakle, ne određuje proizvoljno, nego prema razini potpore koja se utvrđuje u postupku.
Možda će vas zanimati
Pravo na inkluzivni dodatak u prvoj, drugoj i trećoj razini potpore mogu ostvariti odrasle osobe s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojima je utvrđen treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta, odnosno oštećenja funkcionalnih sposobnosti, i koje imaju status osobe s invaliditetom. Pravo se priznaje i djeci s tjelesnim, mentalnim, intelektualnim ili osjetilnim oštećenjem kojima je utvrđen drugi, treći ili četvrti stupanj težine invaliditeta.
Za četvrtu i petu razinu potpore pravo se priznaje odrasloj osobi i djetetu kojima je utvrđen drugi ili treći stupanj težine invaliditeta, odnosno oštećenja funkcionalnih sposobnosti, neovisno o statusu osobe s invaliditetom. U praksi to znači da ključnu ulogu ima nalaz i mišljenje nadležnog vještačenja, a ne samo sama činjenica da osoba ima određenu dijagnozu.
Zahtjev za inkluzivni dodatak podnosi se nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Ipak, dio korisnika nije morao podnositi novi zahtjev. Za osobe koje su na dan 31. prosinca 2023. već ostvarivale ranija prava, poput osobne invalidnine, doplatka za pomoć i njegu, novčane pomoći za nezaposlene osobe s invaliditetom ili doplatka za djecu u uvećanom iznosu zbog oštećenja zdravlja, postupak se provodi po službenoj dužnosti.
Isplata novčanih naknada korisnicima u sustavu socijalne skrbi za svibanj počela je u ponedjeljak, 18. svibnja 2026. godine, temeljem rješenja područnih ureda Hrvatskog zavoda za socijalni rad. To se odnosi na korisnike koji već imaju doneseno rješenje. Oni koji postupak još čekaju, pravo ostvaruju nakon donošenja rješenja.
Najnoviji i najosjetljiviji dio priče odnosi se na nasljednike. Hrvatski zavod za socijalni rad je u otprilike 20 dana zaprimio 1640 zahtjeva nasljednika preminulih podnositelja zahtjeva za inkluzivni dodatak, od čega se 1456 odnosilo na obnovu, a 184 na nastavak postupka. Prema objavljenim podacima, procjenjuje se da je takvih slučajeva oko 15 tisuća.
Nasljednici mogu zatražiti nastavak ili obnovu postupka za osobu koja je za života podnijela zahtjev za inkluzivni dodatak, ali je preminula prije donošenja konačne odluke. Ministarstvo je objavilo upute prema kojima je ključni dokument pravomoćno rješenje o nasljeđivanju, odnosno dokaz da je ostavinski postupak pokrenut ako još nije proveden.
Važno je naglasiti da se ti postupci ne pokreću automatski. Hrvatski zavod za socijalni rad nema podatke o nasljednicima preminulih osoba, pa nasljednici moraju sami dostaviti potrebnu dokumentaciju. Bez rješenja o nasljeđivanju ili dokaza o pokrenutom ostavinskom postupku postupak se ne može pokrenuti.
Još tema koje vrijedi pročitati
Ako se u postupku utvrdi da je preminula osoba imala pravo na inkluzivni dodatak, donosi se rješenje o priznavanju prava za razdoblje od dana podnošenja zahtjeva do dana smrti osobe. Nakon toga nasljednici to potraživanje prijavljuju kao ostavinsku imovinu ili kao naknadno pronađenu imovinu, ako je ostavinski postupak već ranije završen.
Upravo taj dio izazvao je najviše pitanja. Udruge upozoravaju da su upute mnogima nejasne, a dio obitelji tek sada pokušava utvrditi imaju li pravo pokrenuti postupak. Poseban problem imaju nasljednici koji nisu sigurni je li pokojna osoba za života podnijela zahtjev, je li postupak bio pravomoćno okončan ili je možda pokrenut upravni spor.
Za obitelji je zato najvažnije najprije provjeriti tri stvari: je li osoba za života podnijela zahtjev za inkluzivni dodatak, je li doneseno rješenje i u kojoj je fazi ostavinski postupak. Ako rješenje o nasljeđivanju postoji, ono je temelj za daljnje postupanje. Ako ostavinski postupak nije proveden, potrebno je dostaviti dokaz da je pokrenut.
U slučajevima u kojima se postupak nastavlja ili obnavlja, odluka se donosi na temelju raspoložive medicinske dokumentacije i drugih podataka potrebnih za utvrđivanje prava. Ako pravo bude priznato, ne radi se o isplati za razdoblje nakon smrti korisnika, nego za razdoblje od dana podnošenja zahtjeva do dana smrti osobe.
Postoje i situacije u kojima se pravo na inkluzivni dodatak ne priznaje. Prema pravilima objavljenima na portalu Gov.hr, pravo se ne priznaje osobi kojoj je priznata usluga smještaja ili organiziranog stanovanja prema propisima iz sustava socijalne skrbi ili drugim propisima, kao ni osobi koja određena slična prava ostvaruje prema posebnim propisima, uz iznimke propisane zakonom.
Za četvrtu i petu razinu postoje i dodatna ograničenja povezana s imovinom. Pravo se, primjerice, ne priznaje osobi koja ima u vlasništvu drugi stan ili kuću, osim nekretnine koju koristi za stanovanje, ako tu imovinu može otuđiti ili iznajmiti i time osigurati sredstva za sudjelovanje u društvu.
Pravo može i mirovati. To se odnosi, primjerice, na korisnika koji se nalazi na izdržavanju kazne zatvora, u zdravstvenoj ustanovi ili boravi u inozemstvu u neprekidnom trajanju duljem od šest mjeseci.
Za građane koji čekaju rješenje ili nisu sigurni moraju li sami podnijeti zahtjev, najvažnije je obratiti se nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad. Nasljednici preminulih podnositelja zahtjeva trebaju prikupiti dokumentaciju vezanu uz ostavinski postupak i zatražiti nastavak ili obnovu postupka ako za to postoje uvjeti.
Inkluzivni dodatak za mnoge je korisnike ključna mjesečna potpora, ali zbog velikog broja predmeta, postupaka po službenoj dužnosti i novih pitanja oko nasljednika, oko njega i dalje ima mnogo nedoumica. Najvažnije je ne čekati pasivno ako postupak nije jasan: treba provjeriti status predmeta, dokumentaciju i, u slučaju nasljednika, pravodobno dostaviti dokaz o nasljeđivanju ili pokretanju ostavinskog postupka.
