Prosječna sveukupna starosna mirovina za travanj 2026. godine iznosi 710,40 eura, ali taj podatak sam po sebi ne pokazuje stvarnu sliku života velikog broja umirovljenika. Mnogi na računu vide znatno manji iznos, a razlog je u tome što se u ukupni prosjek ubrajaju vrlo različite kategorije mirovina, korisnici s različitim stažem i oni koji su u mirovinu otišli pod različitim uvjetima.
Drugim riječima, prosjek može zvučati bolje od stvarnosti koju živi dio umirovljenika. Prema podacima koje prenosi portal Moje vrijeme, u taj izračun ulaze redovne starosne mirovine, starosne mirovine za dugogodišnje osiguranike, starosne mirovine prevedene iz invalidskih, prijevremene starosne mirovine, prijevremene starosne mirovine bez penalizacije te manji broj prijevremenih starosnih mirovina zbog stečaja poslodavca. Upravo zato jedna brojka od 710 eura može zavarati ako se ne pogleda što se sve iza nje nalazi.
Prema objavljenim podacima, u Hrvatskoj je za travanj 2026. isplaćeno 709.944 sveukupnih starosnih mirovina ostvarenih prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, bez mirovina prema međunarodnim ugovorima. Prosječni iznos od 710,40 eura čini 45,68 posto prosječne neto plaće za ožujak, koja je iznosila 1.555 eura.
Možda će vas zanimati
No kada se pogleda samo redovna starosna mirovina, prosjek iznosi 720,09 eura. Takvu mirovinu prima 409.733 korisnika bez međunarodnih ugovora. Posebno se izdvaja skupina korisnika s 40 i više godina staža, kod kojih prosječna redovna starosna mirovina iznosi 1.031,33 eura.
Tu se vidi najveća razlika. Umirovljenici s kraćim stažem, do 34 godine, prosječno primaju 519,34 eura, dok oni s 35 do 39 godina staža primaju prosječno 866,77 eura. Za velik broj ljudi upravo duljina radnog staža određuje hoće li im mirovina biti bliže 500, 700 ili 1000 eura.
Starosnu mirovinu za dugogodišnjeg osiguranika prima 59.049 korisnika. Riječ je o osobama koje su počele raditi vrlo rano pa su uvjet od 41 godine staža ispunile već sa 60 godina života. Njihova prosječna mirovina iznosi 799,22 eura.
U ukupni prosjek ulaze i korisnici kojima je starosna mirovina prevedena iz invalidske. Takvih je 60.771, a njihov prosjek iznosi 651,02 eura. Penaliziranu prijevremenu starosnu mirovinu prima 83.981 korisnik, a njihov prosječni iznos je 602,43 eura. Prijevremenu starosnu mirovinu bez penalizacije prima 96.031 korisnik, s prosjekom od 746,69 eura.
Zbog toga se prosječna mirovina ne može tumačiti kao iznos koji prima većina umirovljenika. Ona je statistički pokazatelj, ali ne govori dovoljno o razlikama među korisnicima. Netko s dugim stažem i povoljnijim uvjetima može biti iznad prosjeka, dok umirovljenici s kraćim stažem, prijevremenim odlaskom ili nepovoljnijom radnom poviješću mogu primati znatno manje.
HZMO-ova statistika za travanj 2026. pokazuje i širu sliku sustava: u Hrvatskoj je bilo 1.233.676 korisnika mirovina i 1.758.277 osiguranika, uz omjer jednog korisnika mirovine na 1,43 osiguranika. Taj je omjer važan jer pokazuje koliko zaposlenih i osiguranih osoba sudjeluje u financiranju mirovinskog sustava.
Kada se promatra širi prosjek svih mirovina, a ne samo starosnih, iznos za travanj 2026. doseže 727,98 eura, odnosno 46,8 posto prosječne plaće. No i taj podatak treba čitati oprezno jer uključuje starosne, invalidske i obiteljske mirovine ostvarene prema općem propisu, ali i mirovine iz posebnih kategorija.
Još tema koje vrijedi pročitati
Zato je najvažnija poruka jednostavna: prosjek nije isto što i stvarni životni standard većine umirovljenika. Iznos od 710 eura može izgledati kao relativno solidna brojka, ali iza njega se kriju velike razlike. Za jedne je mirovina blizu ili iznad 1000 eura, dok su mnogi drugi i dalje daleko ispod toga. Upravo zato se svaka objava o prosječnoj mirovini mora čitati kroz pitanje staža, vrste mirovine i načina odlaska u mirovinu.
