
Hrvatska je prošle godine dobila 46.446 novih umirovljenika, što predstavlja blagi pad u odnosu na 2024. godinu kada je u mirovinu otišlo oko 2.600 radnika više. Iako najnoviji podaci Zavoda za mirovinsko osiguranje pokazuju da se trend masovnog odlaska u mirovinu usporava, pojavio se zanimljiv statistički paradoks.
Naime, građani koji su se umirovili tijekom 2025. godine radili su u prosjeku 33 godine, što je dvije godine dulje od općeg prosjeka, no njihova primanja od 568 eura gotovo su identična prosjeku svih radničkih mirovina u zemlji.
Tri ključna razloga stagnacije mirovina
Možda će vas zanimati
Stručnjaci ističu nekoliko razloga zbog kojih dulji radni staž novim umirovljenicima ne donosi znatno veći iznos na računima. Prvi razlog leži u promjeni sustava izračuna, jer su stariji umirovljenici ostvarivali prava prema povoljnijim uvjetima kada se u obzir uzimalo deset najboljih godina s najvišim plaćama.
Drugi faktor je smanjenje udjela takozvanih povlaštenih mirovina, poput onih saborskih zastupnika, koje su godinama umjetno podizale opći prosjek primanja. Treći i možda najvažniji čimbenik je sve veći broj korisnika najnižih mirovina, kod kojih visina plaće uopće ne ulazi u konačni izračun, već se iznos određuje isključivo na temelju godina staža.
Struktura mirovina i utjecaj penalizacije
Među novim umirovljenicima najbrojnija je skupina onih koji su otišli u starosnu mirovinu, njih više od 31.000, uz prosječna primanja od 603 eura. Zanimljivo je da su unutar te skupine posebno istaknuti dugogodišnji osiguranici koji čine značajan udio. S druge strane, oko 5.900 građana odlučilo se za prijevremenu mirovinu.
Iako ti korisnici u prosjeku imaju godinu dana više staža od onih u redovnoj starosnoj mirovini, njihova su primanja niža i iznose 566 eura, što je izravna posljedica zakonske penalizacije zbog ranijeg prestanka radnog odnosa.
Obiteljske i invalidske mirovine
Statistika otkriva i zabrinjavajući podatak o porastu broja obiteljskih mirovina, kojih je prošle godine aktivirano više od sedam tisuća. Prosječan iznos ove vrste mirovine iznosi skromnih 447 eura, a većinu korisnika čine žene starije životne dobi.
Još tema koje vrijedi pročitati
Nešto manji broj novih umirovljenika, njih oko 2.100, ostvarilo je pravo na invalidsku mirovinu s prosječnim iznosom od 463 eura. Ovakvi podaci ukazuju na to da, unatoč produljenju radnog vijeka, mirovinski sustav i dalje teško prati realne potrebe građana za dostojanstvenom starošću.


