Iako se u javnosti često provlači pesimistična teza kako odlazak u mirovinu označava tek kratko razdoblje prije kraja života, stvarni podaci govore sasvim drugačiju priču. Dosezanje 65. godine života za većinu hrvatskih građana ne predstavlja tek simbolični završetak radnog vijeka, već početak novog poglavlja koje će, prema svim stručnim predviđanjima, trajati desetljećima.
Statistika demantira uvriježene mitove o kratkom vijeku
Demografske i aktuarske analize jasno pokazuju da su pred današnjim umirovljenicima godine koje se često podcjenjuju. Muškarci koji u Hrvatskoj proslave 65. rođendan statistički mogu očekivati još prosječno 15 do 17 godina života. Kod žena je taj period još značajniji te se predviđa da će u mirovini provesti između 19 i 21 godine.
Naravno, riječ je o prosjecima koji uključuju i one koji će doživjeti znatno dublju starost, što potvrđuju i sve popunjeniji kapaciteti domova za starije u kojima stogodišnjaci više nisu rijetkost.
Zanimljivo je da su se brojke, nakon privremenog pada uzrokovanog globalnom pandemijom, ponovno počele stabilizirati i rasti. Stručnjaci predviđaju da će u nadolazećim godinama očekivani životni vijek nakon 65. godine dodatno premašiti trenutne granice. Unatoč čestim komentarima građana kako rijetki dožive sedamdesete, činjenice ih demantiraju jer svaki deseti umirovljenik u našoj zemlji već sada ima više od 85 godina.
Razlika između ukupnog prosjeka i očekivanog trajanja života
Važno je razumjeti razliku između prosječnog životnog vijeka koji se računa od rođenja i onoga koji se procjenjuje kada osoba već dosegne treću dob. Hrvatski umirovljenik koji je doživio 65 godina uspješno je prebrodio brojne rizične životne faze, zbog čega je njegovo očekivano preostalo vrijeme života duže nego što bi sugerirala opća statistika. Zahvaljujući napretku medicinske znanosti i porastu općeg životnog standarda, granice dugovječnosti stalno se pomiču.
Projekcije na razini Europske unije sugeriraju da će buduće generacije umirovljenika živjeti još dulje od današnjih. Već sada svjedočimo trendu u kojem mnogi građani, a osobito žene, u mirovini provedu punu četvrtinu stoljeća. To dovodi do situacija u kojima razdoblje primanja mirovine postaje vremenski usporedivo s ukupnim brojem godina uplaćivanja doprinosa u državni proračun, što je fenomen koji zahtijeva ozbiljno planiranje budućnosti.
Izazov očuvanja zdravlja u zlatnim godinama
Ipak, duži životni vijek ne podrazumijeva automatski i duže razdoblje dobrog zdravlja. Tu se krije najveći izazov za hrvatsko društvo jer su godine života bez funkcionalnih ograničenja kod nas znatno kraće nego u ostatku Europe. Procjene ukazuju na to da prosječan umirovljenik u Hrvatskoj nakon 65. godine ima tek pet do šest godina potpunog zdravlja, nakon čega se obično javljaju kronične tegobe koje smanjuju kvalitetu svakodnevice.
Na to koliko će mirovina biti duga, ali i ugodna, utječe čitav niz faktora. Uz neizbježnu genetiku, ključnu ulogu igraju razina obrazovanja, životne navike poput prehrane i kretanja, te dostupnost kvalitetne zdravstvene skrbi. Bračni status i društvena uključenost također su važni elementi koji produljuju životni vijek. Zaključno, svatko tko danas odlazi u mirovinu trebao bi planirati barem dva desetljeća života, uz poseban fokus na očuvanje zdravlja kako bi te godine bile što ispunjenije.
Pročitajte i ovo: Kraj siromaštva u trećoj dobi: Nova minimalna mirovina bit će veća od dosadašnje najniže
Imate važnu priču, fotografiju ili video? Javite nam se na [email protected]
