Ako vam se posljednjih mjeseci čini da su društvene mreže postale vremeplov, nije riječ o neobičnoj pogrešci algoritma. Korisnici ponovno objavljuju fotografije sa Snapchatovim psećim ušima i cvjetnim krunama, slušaju hitove stare deset godina te se prisjećaju vremena prije pandemije, umjetne inteligencije i današnjeg savršeno ispoliranog interneta.
Trend nazvan „2026. je nova 2016.“ počeo se širiti krajem prošle, a osobito početkom ove godine. TikTok, Instagram i druge platforme preplavile su stare fotografije snimljene mobilnim telefonima, mutne snimke koncerata, pretjerano zasićeni filtri i odjevne kombinacije koje su do prije nekoliko godina mnogi pokušavali zaboraviti.
Prema američkom magazinu People, oznaka #2016 prikupila je oko 1,7 milijuna objava na TikToku. Korisnici se prisjećaju Pokémon Goa, Mannequin Challengea, okretanja boca, Musical.lyja i Vine videa, ali i popularnih Snapchatovih filtara koji su tada bili gotovo nezaobilazni.
Uz stare fotografije vraća se i zvuk tog razdoblja. Na nostalgičnim snimkama ponovno se mogu čuti pjesme poput „One Dance“ Drakea, „Work“ Rihanne, „Closer“ dua The Chainsmokers, „Cheap Thrills“ pjevačice Sie, „Starboy“ The Weeknda te „Lush Life“ Zare Larsson. Neke od njih ponovno ulaze na popularne playliste, a mlađi korisnici otkrivaju ih kao da su objavljene jučer.
Modni dio povratka jednako je prepoznatljiv. Choker ogrlice, poderane uske traperice, bomber jakne, velike sunčane naočale, karirane košulje vezane oko struka i naglašeno matirani ruževi ponovno se pojavljuju u objavama influencera. Vraćaju se čak i izražene obrve, „cut crease“ šminka te festivalske kombinacije inspirirane boemskim stilom.
Ipak, nije riječ samo o još jednom modnom ciklusu. Mnogi korisnici ne pokušavaju ponovno stvoriti 2016. zato što im nedostaje određeni komad odjeće, nego zato što tu godinu povezuju s bezbrižnijim razdobljem života.
Današnji dvadesetogodišnjaci i tridesetogodišnjaci tada su bili tinejdžeri, studenti ili mladi ljudi koji su tek počinjali živjeti samostalno. Njihova sjećanja na 2016. često uključuju školske izlete, prve festivale, ljetovanja s prijateljima, studentske zabave i fotografije koje nisu morale izgledati profesionalno da bi bile objavljene.
Kako piše Associated Press, stručnjaci povratak 2016. povezuju upravo s osobnim odrastanjem, ali i s velikim promjenama koje su uslijedile nakon te godine. Političke podjele, pandemija, ratovi, rast troškova života i ubrzani razvoj umjetne inteligencije kod dijela ljudi stvaraju osjećaj nesigurnosti, zbog čega se prošlost čini jednostavnijom nego što je doista bila.
Internet iz 2016. također se danas pamti kao manje ozbiljno mjesto. Fotografije nisu morale imati savršeno osvjetljenje, videozapisi su često bili kratki, besmisleni i snimljeni iz zabave, a izrazi poput „osobnog brenda“ ili „strategije sadržaja“ nisu bili dio svakodnevnog rječnika prosječnog korisnika.
Instagram je već bio iznimno popularan, ali objave još nisu izgledale poput pažljivo osmišljenih reklamnih kampanja. Snapchat je poticao prolazne, često neugledne fotografije, dok su Vine i Musical.ly bili puni jednostavnih šala, plesova i sinkroniziranja usana. Upravo je ta nesavršenost ono što današnjim korisnicima nedostaje.
Još tema koje vrijedi pročitati
Nostalgija za 2016. lako pronalazi put i do hrvatske publike. Bila je to godina Europskog nogometnog prvenstva u Francuskoj, na kojem je Hrvatska osvojila skupinu ispred Španjolske, prije nego što ju je u osmini finala zaustavio kasniji prvak Portugal. Pogodak Ricarda Quaresme u samoj završnici produžetaka i danas je jedno od onih sportskih sjećanja za koja mnogi dobro znaju gdje su ih gledali. UEFA navodi da je odlučujući pogodak pao samo tri minute prije kraja produžetaka.
Iste godine hrvatski sportaši ostvarili su tada rekordni rezultat na Olimpijskim igrama u Rio de Janeiru. Osvojili su deset medalja – pet zlatnih, tri srebrne i dvije brončane. Zlatna odličja donijeli su Sandra Perković, Sara Kolak, Josip Glasnović, braća Martin i Valent Sinković te jedriličarski dvojac Šime Fantela i Igor Marenić, podsjeća Hrvatski olimpijski odbor.
Na glazbenom planu Hrvatska se nakon dvije godine izbivanja vratila na Eurosong. Nina Kraljić izvela je pjesmu „Lighthouse“ i plasirala se u finale, u kojem je zauzela 23. mjesto. Bio je to prvi hrvatski nastup u eurovizijskom finalu nakon 2009. godine, navodi HRT.
Ljeto 2016. obilježila je i pomama za Pokémon Goom. Igra je u Hrvatsku službeno stigla u srpnju, a parkovi, trgovi i središta gradova odjednom su se napunili ljudima koji su gledali u zaslone i tražili virtualna bića. Time Out Croatia tada je pisao o globalnoj pomami koja je igrače natjerala da izađu iz kuće i istražuju grad uz pomoć GPS-a.
Naravno, 2016. nije bila objektivno bezbrižna godina. Obilježili su je Brexit, burni američki predsjednički izbori, teroristički napadi, izbjeglička kriza i smrti brojnih poznatih glazbenika i glumaca. No nostalgija ne funkcionira poput povijesnog udžbenika. Ona zadržava ljetne večeri, pjesme koje smo slušali s prijateljima i neugledne fotografije, dok teže dijelove prošlosti postupno potiskuje.
Zato rečenica „2026. je nova 2016.“ ne znači da ljudi doslovno žele vratiti svaki trend od prije deset godina. Više govori o želji da se vrati osjećaj spontanosti – vrijeme kada svaka fotografija nije morala biti savršena, svaki hobi pretvoren u posao, a svaki trenutak pripremljen za algoritam.
Društvene mreže danas su tehnički naprednije, brže i sadržajno bogatije nego prije deset godina. Istodobno su postale opterećene oglasima, preporukama, sponzoriranim objavama i sadržajem izrađenim uz pomoć umjetne inteligencije. U takvom okruženju čak i mutna fotografija sa Snapchatovim psećim ušima može izgledati neobično iskreno.
Možda se zato korisnici zapravo ne žele vratiti u 2016. godinu. Nedostaje im internet koji je djelovao manje ozbiljno, zajedničke šale koje su svi razumjeli i vrijeme kada se sadržaj objavljivao iz zabave, a ne zato što je netko procijenio da će dobro proći kod algoritma.
